Formacija u kolegiju “Pontificium Collegium Germanicum et Hungaricum” je uredena prema kontinuiranoj integraciji cjelokupnog izgradivanja, duhovnog rasta, znanstvene kompetencije i pastoralnih sposobnosti. U ovom tekstu bit ce predstavljeni akademski aspekti formacijskog procesa. Akademska formacija pitomaca odvija se u pravilu na “Pontificia Universitas Gregoriana”.

Formacija u kolegiju ” Pontificium Collegium Germanicum et Hungaricum” je uredena prema kontinuiranoj integraciji cjelokupnog izgradivanja, duhovnog rasta, znanstvene kompetencije i pastoralnih sposobnosti. U ovom tekstu bit ce predstavljeni akademski aspekti formacijskog procesa. Akademska formacija pitomaca odvija se u pravilu na “Pontificia Universitas Gregoriana”.

1. Universitas magistrorum et scholarium
2. Universitas studiorum
3. Ratio studiorum
4. Universitas litterarum

Universitas magistrorum et scholarium

Sveucilište studija na Gregorijani je uredeno tako da, kako profesori tako i studenti dolaze iz svih krajeva svijeta. Unatoc relativno velikom broju studenata (samo teološki fakultet broji negdje oko 1500 studenata iz 80 zemalja) oni nisu odvojeni od docenata kroz profesorska ponavljanja. Gdje se to može, docenti i profesori cak i žive s redovnickim i dijecezanskim studentima u istoj kuci, kolegiju.

Na Gregorijani, predavanja iz obaveznih predmeta su na talijanskom. Pokraj toga, ponudeni predmeti kao i ispiti, mogu biti održani na do šest sljedecih jezika. Na taj nacin, na sveuciištu ne dominira niti jedna jezicna skupina ili nacionalnost.

Studenti u svojoj studentskoj svakodnevnici ne susrecu se i upoznavaju samo s kolegama studentima iz udaljenih krajeva zemlje vec proživljavaju i razlicite stilove predavanja od strane profesora. Bez puno komešanja oko toga, “universitas magistrorum et scolarium” prenosi u konkretnom katolicitet Crkve.

Universitas studiorum

S ovim izrazom se u Srednjem vijeku naglašavalo da se studij ne sužava na jednu disciplinu ili na samo jedan fakultet vec na daleko težeci k univerzalnosti znanja.

Papinsko sveucilište Gregoriana je podijeljeno na 6 fakulteta, 4 instituta i 3 daljnja formacijska centra.

Ratio studiorum

S ovom uzrecicom opisuje se formacijski put i metoda poducavanja jednog sveucilista.

Akademska formacija na Papinskom sveucilištu Gregoriana strukturirana je u tri nadovezujuca dijela: takozvani 1. ciklus koji prema smjeru studiranja traje dvije ili tri godine i po završetku kojeg se prima bakalerijat (diploma); takozvani 2. ciklus koji podrazumijeva uspješno završeni prvi ciklus te ovisno o smjeru studiranja takoder traje dvije ili tri godine te po završetku donosi akademski stupanj: licentia ubique docendi; konacno, takozvani 3. ciklus koji nema uredenu duljinu trajanja i donosi akademski stupanj doktora po završetku studija.

Metoda predavanja na Papinskom sveucilištu Gregoriana sastoji se, u osnovi, od predavanja i seminara od kojih su u oba podrucja neki propisani obavezni a drugi propisani izborni te nadalje oni koji su potpuno slobodno na izbor studenta.

Universitas litterarum

Ovaj izraz stoji u povijesti za ideal jedne organizirane cjeline cjelokupnog znanja koje student na kraju svojeg obrazovanja mora usvojiti. Kroz progresivno istraživanje, diferenciranje novih podrucja znanosti i prirast odgovarajuceg znanja danas se taj cilj ne može lako postici. Ipak, taj cilj postoji kao ideal i pruža studentu Papinskog sveucilišta Gregoriana odgovarajucu mogucnost ostvarivanja svojih težnji i sposobnosti.

Papinski biblijski institut i Papinski orijentalni institut su dva neovisna ali povezana tijela s Papinskoim sveucilištem Gregoriana. Tako se bez problema mogu pohadati predavanja o specificnim pitanjima Sv. Pisma ili crkvenog Istoka na bilo kojem od dva smjera. Tu je dobro primijetiti da Papinski biblijski institut i Papinski orijentalni institut za redovite slušatelja po završetku nudi akademski stupanj bakalerijata te, sa svoje strane i licencijata i doktora. Izvan toga, u Rimu postoje druga Papinska sveucilišta i ateneje na kojima se može studirati u vidu specijalizacije (npr. patristika, moralna teologija).