Razlog
Promatracima njemackog stanja, u rimskoj Kuriji sredinom 16. stoljeca, bilo je ocigledno da je prodiranje Reformacije u Carstvo u dobrom dijelu izazvano izdajom katolickog klera te da se za smirivanje crkvene krize kroz reformu klera nije moglo racunati na njemacka sredstva.
Osnivanje Kolegija
Pod vodstvom kardinala Morona složili su se da u takvoj situaciji zajedno sa Ignacijem Loyolom, osnivacem Družbe Isusove (isusovaca), papa Julije III pokrene osnivanje sjemeništa za studente iz njemackog govornog podrucja u Rimu.
Dana 31. kolovoza 1552. papinom bulom »Dum sollicita« bijaše pravno utemeljen novi, poznati institut, »Collegium Germanicum«, koji je 28. listopada 1552. predstavljen rimskoj javnosti.
Isusovacki idelai
Vodstvo kuce prepušteno je mladoj Družbi Isusovoj koja je u njemu nastojala ostvariti svoj koncept o svecenickoj izgradnji. Karakteristicno za studente Kolegija Germanicum bile su njihove obaveze: višegodišnji znanstveni, napose teološki studij, religiozan i cudoredan nacin života na temelju redovnicke duhovnosti sa jednim, preuzetim od isusovaca, jakim dnevnim rasporedom, prihvacanje svecenickog redenja, pripremanje za zadace dušobrižnika te povratak u svoje domovine nakon studija.
Kolegij i plemstvo
Nove i djelomicno gnusne smjernice biti ce jasne, kada se vidi, da je Njemacko crkveno carstvo na vodecoj razini sve do sekularizacije 1803. bila od plemstva dominirana Crkva, u kojoj je za preuzimanje vodece pozicije bilo dovoljno završiti kratki studij, cesto u Crkvenom pravu, svecenicko redenje nije bilo obavezno i upravni poslovi na istaknutom mjestu su se držali, kako i odgovara plemickom staležu. Povijest Kolegija Germanicum do kraja starog Crkvenog carstva je takoder time obilježena, da se ideali osnivanja i osnivatelja uz raspravu sa crkveno-politickom stvarnošcu što neoštecenije sacuvaju. K tome se nije moglo, a katkada i htjelo biti od Reda sprecavan, kako bi se Kolegij promijenio od ispitivacke faze ka jednom izrazito plemickom Kolegiju, buduci da su od kraja 16. stoljeca nakon objašnjenih želja Svete Stolice mnogi potencijalni kanonici i biskupi iz njega morali proizaci, kako bi se kroz poznavanje podobnih kandidata moglo garantirati stanje crkvenih struktura u Carstvu.
Osnivanje
Jednu zadovoljavajucu financijsku osnovicu primio je Kolegij Germanicum tek 1573., od pape Grgura XIII. On je prepisao na Kolegij veliku zemlju i zemljišni posjed od kojih su prihodi cesto morali uzdržavati na stotinu studenata, tako da se nacelo Reda besplatne izobrazbe jednostavno mogao održavati.
Spajanje sa madarskim Kolegijem
1580. je isti Papa spojio Kolegij Germanicum sa Kolegijem Hungaricum u Kolegij Germanicum et Hungaricum, koji se još i danas nalaze u realnoj uniji (njegovo postojanje nikako ne prikriva Austro-ugarsku monarhiju!). Spajanje je bilo moguce, buduci da je Papa na isti nacin vidio kršcansku Crkvu u oba Carstva napadnutu od Reforme te je vidio u formiranju svecenika kao »neustrašivih boraca za vjeru« (formulacija iz osnivacke bule Germanicuma) jedan put, a takoder Crkvu u pripremi za madarsku krunu pomoci.
Kolegij u krizi
Ukidanje Isusovaca 1773 još nije znacilo i ukidanje Kolegija. Pod vodstvom dijecezanskih svecenika nastavilo se provodenje školovanja. Prijetnje su dolazile izvana. 1781. car Josip II zabranio je u zamahu svojih društveno-crkvenih mjera, studentima iz njegova podrucja vladanja studij u Rimu te boravak u Kolegiju Germanicum et Hungaricum. Izgon stranih svecenika iz Rima za vrijeme Francuske revolucije 1798., doveo je život u Kolegiju prakticki do zastoja.
Reorganizacija
Tek je od 1818. ponovno postupno došlo do primanja pripravnika. 1824. godine papa Lav XII. reorganizirao je Kolegij kao Instituciju u njegovu danas postojeci oblik. Svojstveno ponovno podignutom Kolegiju je bila njegova još uvijek uska povezanost sa Družbom Isusovom. S obzirom na vrijeme prije 1798. godine, kardinali kao predstavnici Pape koji su se brinuli za znacenje Kolegija, predali su tu zadacu sada generalu Družbe Isusove. Osim toga, izravna suradnja izmedu Družbe i Kolegija bila je duže vrijeme i veca nego prije. Poceci ponovnog osnivanja Kolegija bili su smješteni u jednu Družbinu kucu na uskoj povezanosti sa zajednicom Družbe i tek od 1927. godine ne nalazi se više Institucija Družbe na mjestu Kolegija.
Romanitas
Crkva upravljana i nadzirana od države, kulturna borba i zakonodavstvo protiv isusovaca u Njemackoj, tj. Austriji, koji su studiju u Rimu stvarali probleme pocevši od donošenja zabrana i zapostavljanja, do kasnijeg postavljanja u službu, dok je zanos u neoskolastickoj teologiji rimske Crkve u 19. stoljecu vodio najvecoj mogucoj identifikaciji studenata sa Papom i Redom.
Veza sa zemljama porijekla
Zakonsko su izjednacavanje studenti Kolegija Germanicum et Hungaricum u Njemackoj postigli sporazumom u 20. stoljecu, u kojem je rimski završetak studija državno-pravno postao jednake vrijednosti sa svjedodžbom na jednoj njemackoj visokoj školi. Od toga vremena postavljaju znatan broj apsolventa Kolegija biskupima i sveucilišnim profesorima u Njemackom govornom podrucju, za vrijeme dok su se oni sto godina prije postavljani na te funkcije svakako iznimkom. Vrijeme državne diskriminacije katolika i germanicara u 19. stoljecu povezano je sa jednom dugackom izgradnjom u zajednici bez osobnog kontakta sa rodbinom, sve do sredine 20. stoljeca (u pravilu sedam godina studija bez mogucnosti posjeta domovini), gdje se doduše cesto vidi korijen jednog cesto citiranog osjecaja pripadnosti studenata jedan drugome, što nikako i nikada nije vodilo uniformiranosti.
Problemi i nove mogucnosti
Sa velikom udesom dohvatili su Kolegij Germanicum et Hungaricum razliciti politicki nemiri od 1870. (oduzimanje crkvenih dobara u ujedinjenoj Italiji) do 1945. (komunisticka uznemirenost zbog velikog posjedovanja zemljišta) koje je trebalo izdržati, iako je Prvi svjetski rat nakon talijanskog ulaska u rat protiv centralnih sila od 1915. do 1919. napravio potrebno udaljavanje Kolegija od Insbrucka. Jedno novo poglavlje u povijesti Kolegija pocelo je nakon 1989. godine. Padom željezne zavjese. Stara internacionalnost Kolegija ponovno je vracena i on je danas zasigurno, kao nikada do sada kroz povijest, takoder Kolegij Hungaricum.