Svi buduci bogoslovi Germanicuma et Hungaricuma su vec ponajprije pitomci u bogoslovnim sjemenistima svojih mjesnih Crkava. Nitko tko zeli studirati teologiju s nakanom da postane svecenik, ne moze se za svecenicku formaciju direktno kandidirati ili pak prijaviti u Papinski kolegij Germanicum et Hungaricum. Kandidat mora podnijeti molbu za primitak u Bogoslovno sjemeniste najprije svojoj biskupiji i kao takav mora ponajprije biti primljen kao svecenicki kandidat od svoga biskupa ordinarija.

U Kolegij na daljnju svecenicku formaciju mogu biti primljeni jedino bogoslovi iz onih zemalja koje odgovaraju popisu zemalja iz dokumenta o ustanovljenju Kolegija iz 16. st. To su danasnje zemlje srednje i sjeverne Europe kao i odredene zemlje srednje-istocnog europskog regiona.

Uhodana je praksa da bogoslovi najprije dvije godine studiraju u sjemenistima svojih mjesnih Crkvi. Ako je moguce, trebali bi tamo i svrsiti preddiplomski studij iz teologije tzv. Vordiplom in Theologie (ovo vrijedi za studente sa njemackog govornog podrucja) ili pak postici bakaleurat iz filozofije ukoliko je to moguce. Samo na temelju iznimke netko moze biti primljen u Kolegij na filozofski studij.

Mjesni ordinarij ili pak na poseban nacin njegov predstavnik (rektor sjemenista ili pak direktor konvikta) bira svecenicke kandidate koji ce svoju daljnju izobrazbu nastaviti u Rimu, te iste prijavljuje rektoru Kolegija.

Prije primitka u Kolegij, treba se obaviti ponajprije osobni razgovor izmedu kandidata i rektora (Kolegija).

Kandidati prijavljeni za daljnju formaciju u Kolegiju Germanicumu et Hungaricumu ponajprije ce apsolvirati teoloski dodiplomski studij na Papinskom sveucilistu Gregoriana (primo ciclo di teologia) koji redovito zavrsava sa bakaleuratom iz teologije. Iza toga slijedi pastoralna godina u maticnoj biskupiji, nakon koje se student vraca na magistarski studij (secondo ciclo). Prema statutu Bolonjske deklaracije, studenti ce ubuduce za ove studije stjecati akademske nazive Bachelor-a i Master-a.

Teolozi, koji su vec zaredeni za svecenike i salju se u Rim za postdiplomski studij (magisterij ili doktorat), u pravilu mogu biti primljeni u Germanicum et Hungaricum samo ako su vec ovdje zavrsili svoj dodiplomski studij. I u ovome slucaju postoje takoder ponekad utemeljene iznimke, no za takve studente se ipak srdacno preporuca da pokusaju radije u jednom od brojnih rimskih svecenickih kolegija.

Bogoslov mora imati dovoljno cvrstu osobnost da moze svladati promjenu jezika i kulture, te biti u stanju nadvladati osjecaje samoce koji se mogu javiti zbog rastanka od obitelji, prijatelja te dosadasnjih osoba vezanih uz njegovu formaciju.

Bogoslov bi trebao pokazivati dovoljnu otvorenost prema kulturnoj visestranosti unutar Kolegija i Sveucilista, te upravo ovaj pluralitet crkvenog i kulturnog zivota osjecati ne kao prijetnju ili ugrozavanje osobnog identiteta, nego naprotiv, kao obogacenje i prosirenje vlastitih vidika.

Bogoslov treba iskazati spremnost prepustiti se duhovnoj formaciji koju prima od strane duhovnog vodstva, te prihvatiti duhovni put ignacijanskog odgoja u narednim godinama svoje formacije u Kolegiju.

Da bi nakon petogodisnjeg filozofsko-teoloskog dodiplomskog studija bogoslov mogao nastaviti jos najmanje dvogodisnji postdiplomski studij, on treba za to pokazati dobre akademske kvalifikacije kako bi se dosita mogao nositi sa zahtjevanoscu studija na stranome jeziku. Za studente sa srednjim ili slabijim ocjenama to je najcesce neostvarivo.

Prilikom pocetka formacije u Germanicumu et Hungaricumu bogoslov mora pored svog materinjeg jezika razumjeti i biti u mogucnosti govoriti jos najmanje dva moderna svjetska jezika. Njemacki je sluzbeni govorni jezik Kolegija, te stoga vec prilikom dolaska u Rim student mora imati odredeno znanje njemackog jezika. Boravak u Italiji, i sam studij na Papinskom sveucilistu Gregoriana zahtijevaju takoder solidno znanje talijanskog jezika. U tu svrhu Kolegij organizira intenzivni tecaj talijanskog jezika u prvim tjednima boravka, prije pocetka samog studija. Od akademske 2006./07. godine Sveuciliste Gregoriana organizirat ce kvalifikacioni ispit iz talijanskog jezika za sve novoupisane studente i na taj nacin zatraziti uobicajenu sveucilisnu razinu poznavanja jezika. Onaj tko ne zadovolji uvjete, moci ce se upisati na fakultet, ali nece moci polagati ispite dok ne zadovolji uvjete kvalifikacionog testa.

Buduci da proces formacije u Germanicumu et Hungaricumu stavlja veliku vrijednost na samoodgovornost u oblikovanju vlastitog duhovnog i studijskog zivota, ocekuje se od svakoga bogoslova spremnost da postupno preuzima odgovornost u svom vlastitom odgoju iako je mozda prije zivio u odgojnom i studijskom sustavu strozeg karaktera.

Kolegij polaze veliku vaznost na izradu i oblikovanje dinamike kucne zajednice. Stoga se od svakoga ocekuje, ukljucenje u zajednicu, te njegovo aktivno sudjelovanje u njoj, uz doprinos svojih vlastitih talenata i interesa u subratskom, kulturnom i liturgijskom podrucju.